Etika utječe na sve aktivnosti kojima se ljudi bave, stoga je njezin utjecaj vidljiv i u poslovnom svijetu. Etika i poslovanje su povezani zbog brojnih moralnih odgovornosti. Poslovnu etiku čini sustav pravila i vrijednosti ponašanja, kako u smislu organizacije, tako i u individualnom i društvenom smislu. Sukob interesa se javlja kada subjekt postane nepouzdan zbog sukoba između osobnih (ili sebičnih) interesa i profesionalnih dužnosti ili odgovornosti. U poslovanju, sukob interesa nastaje kada osoba izabere osobnu korist umjesto dužnosti prema svom poslodavcu ili organizaciji u kojoj je osoba u pitanju dionik ili na neki način iskorištava svoj položaj za osobnu korist. Sukob interesa predstavlja jedan od glavnih izvora brojnih zlouporaba i deformacija vlasti. Kao posljedica sukoba interesa javljaju se korupcija, nepotizam, netransparentnost, nepovjerenje građana u funkcioniranje tijela javne vlasti itd. Analiza odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pokazuje kako su u novije vrijeme najčešće povrede odredbi zakona prema kojima obveznici imaju obvezu podnošenja imovinskih kartica te su dužni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu sa sadržanim podacima koji su propisani Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Osim toga, često se javljaju prekršaji dužnosti obveznika da svoje privatne poslove urede kako bi spriječili predvidljivi sukob interesa u roku od 60 dana od trena kada su izabrani imenovani na javnu dužnost, a ako postoji dvojba o postojanju sukoba interesa, tada obveznici imaju dužnost učiniti sve što je potrebno kako bi odijelili privatni interes od onog javnog. Preporuka je za tijela vlasti da isti njeguju integrativnu politiku kako bi učinkovito upravljali sukobima interesa, koja se zasniva i na usmjeravanju, prevenciji, pristupima koji su zasnovani na vrijednostima, poticajima, dobroj etičkoj kulturi, praćenju provedbe itd.